Donat Mg -

prirodna mineralna voda najbogatija magnezijem*Pregledani poredbeni podaci obuhvaćaju sve tržišno dostupne priznate prirodne mineralne vode iz registra EU.

Karakteristicni sastojci prirodne mineralne vode Donat Mg (mg/L):
 
Kationi 
Magnezij (Mg2+)1000
Natrij (Na+)1700
Kalcij (Ca2+)380

Anioni
 
Hidrogenkarbonat (HCO3-)7800
Sulfat (SO42-)2100
Klorid (Cl-)75
Ugljendioksid (CO2)min. 3500

Magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti, ravnoteži elektrolita, radu mišićnog i nervnog sistema te očuvanju zdravlja kostiju i zuba. Za zadovoljavanje potreba za magnezijem dovoljna su 3 decilitra dnevno.

Donat Mg blagotvorno djeluje na varenje, a zbog većeg sadržaja hidrogenkarbonata može pomoći i kod problema sa žgaravicom. Učinke Donata Mg na probavu potvrđuje i nedavno kliničko ispitivanje. Uz pijenje Donata Mg nemojte da zaboravite na važnost raznolike i izbalansirane prehrane, kao i zdravog načina života.

Donat Mg -

historijat

  • 2015

    2015. Kliničko ispitivanje potvrdilo pozitivan učinak Donata Mg na probavu

    Prirodna mineralna voda Donat Mg prošla je kliničko ispitivanje na uzorku osoba koje s obzirom na kliničke parametre pate od tegoba sa zatvorom. Kliničko ispitivanje provedeno u Njemačkoj naučno je dokazalo da Donat Mg efikasno potiče probavu i poboljšava kvalitet života.

  • 2013

    Donat Mg, dobro poznata i priznata prirodna mineralna voda bogata magnezijem, u 2013. godini je dobila svjež izgled. U skladu s potrebama današnjeg doba, nova ambalaža ističe blagotvorno djelovanje na ljudski organizam i povoljne efekte jedinstvene mineralne vode.

  • 1908

    Geolog dr. Joseph Knett nagovorio je vlasnike rogaških kiseljaka da temeljito preurede vodozahvate. Na osnovu istraživanja predvidio je da će iz otvora u građevinskoj jami usred lječilišnog parka u Rogaškoj Slatini na svjetlo dana izbiti visoko mineralizovana voda. I to se zbilja dogodilo. Voda iz novog izvora toliko se razlikovala od dotad poznatih mineralnih voda da joj je trebalo dati posebno ime i da se trebalo posebno pripremiti za njenu balneološku primjenu i flaširanje. Nadahnuće za njeno ime – Donat – pronađeno je u obližnjoj planini koja karakteriše izgled Rogaške Slatine, Donačkoj gori.

  • 1869

    Godine 1869. mineralna voda iz ovih krajeva postaje treća najprodavanija voda na svijetu odmah iza mineralne vode iz Vichyja i Seltersa. Vodu su poznavali i pili širom svijeta. Njen distributer, zemaljsko lječilište u Rogaškoj Slatini, osvojio je na svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. godine medalju za njen kvalitet. Kako bi se pobrinuli za vodu, izvršeni su veliki sanacijski radovi na kiseljacima u Rogaškoj Slatini. Mineralna voda je zbog velikog sadržaja minerala iziskivala nova istraživanja, nove balneološke metode, nove načine korištenja i nove tehnološke postupke punjenja.

  • 1801

    Početkom 19. vijeka štajerski zemaljski poglavar, grof Ferdinand Attems, poveo je veliku akciju zemaljskih staleža vezanu za otkup zemljišta oko rogaških kiseljaka. Staleži su željeli spriječiti nekontrolisano i nestručno korištenje kiseljaka i pored njih sagraditi moderno lječilište kojim bi upravljale zemaljske vlasti. Tom akcijom iz 1801. godine počinje razvoj lječilišta u Rogaškoj Slatini osnovanog na ovdašnjim kiseljacima. Mineralna voda iz Rogaške Slatine time postaje važan dio historije evropske balneologije i evropskog društva općenito.

  • 1721

    U borbi za prava na distribuciju rogaške vode 1721. godine pobijedilo je društvo apotekara. Oni su uredili izvore i nakon tri godine uspjeli prodati više od 20.000 boca mineralne vode. Ukidanjem društva 1782. godine korištenje rogaških kiseljaka ponovo postaje nekontrolisano.

  • 1685

    Godine 1685. izašla je prva naučna monografija o rogaškoj vodi Roitschocrene koju je napisao mariborski ljekar Johann Benedikt Gründel. Krajem 17. vijeka počinje velika borba za pravo na iskorištavanje rogaških kiseljaka. Za njega su se borili baron Courty, vlasnik imanja u rogaškom regionu, svetokriški župnik koji je upravljao kiseljacima i seljaci iz obližnjih krajeva. Car Leopold je dekretom o općem korištenju rogaških kiseljaka prekinuo te sporove, no tada počinje bitka za pravo na distribuciju rogaške mineralne vode.

  • 1670

    Oko 1670. godine dolazi do preokreta nakon intervencije dr. Paula Sorbaita, habsburškog dvorskog ljekara i profesora na bečkom Ljekarskom fakultetu. Njegovo liječenje rogaškom vodom imalo je velike uspjehe, potražnja za vodom se povećala i voda je postala prodajni hit. Drugi ljekari u carstvu počeli su također propisivati kure pijenja rogaške vode, a u bolnici u Grazu ispitivana je čak kao klinički lijek.

  • 1572

    Godine 1572. izvršena je prva poznata analiza rogaške kisele vode. Njeno korištenje je razvojem medicinske nauke raslo i jačalo.

  • 1141

    Keltski i rimski nalazi u izvorima i pored njih potvrđuju korištenje rogaških kiseljaka u antičko doba. Dokumentovana historija počinje 1141. godine kada je bunar s kiselom vodom spomenut kao međaš u nekoj zemljišnoknjižnoj ispravi.